Raspored treninga

Ponedeljak – Grudi / Biceps
Utorak – Noge
Sreda – odmor
Četvrtak – Leđa
Petak – Ramena / Triceps

Ovako otprilike izgleda 90% pitanja koje mi postavljate.

Šta je ovde problem i zašto ne mogu da vam dam odgovor?

Kao prvo i osnovno – Ovo nije program već nabrojan raspored mišićnih partija po danima!

Program čine cilj, vežbe, serije, ponavljanja, intenzitet itd, itd…

Ako pričamo o cilju velika je razlika da li vas zanima trening za snagu, hipertrofiju ili šta god već.

Ako vas i zanima a to je najčešće hipertrofija, onda opet tu postoji razlika jer se do toga može doći kroz nekoliko tipova treninga.

“Bilderski” trening nije jedini koji vam može doneti taj rezultat.

Čak po meni, sem ako ne mislite da se takmičite ili naprosto volite tako da trenirate to uopšte i nije najbolji vid treninga.

Stojim iza toga da je sem ako ne spadate u malopre pomenute, raditi po jednu mišićnu partiju svaki dan totalno gubljenje vremena.

Ukombinujte više mišićnih grupa i raspodelite ih u recimo četiri treninga nedeljno.

Slobodno radite i po dvaput nedeljno mišićnu partiju sve dok ne radite previše serija i vežbi.

Verujte, sasvim vam je to dovoljno jer stalno zaboravljate da ne možete prepisivati treninge onih koji koriste razna stimulativna sredstva.Oni se oporavljaju brzo a vi o tome možete da sanjate.

Rekuperacija tj.oporavak je ključna stvar kod bilo kog programa i zato i da postoji idealan program, jednima neće predstavljati problem a drugi će biti pretrenirani.

Sve u svemu – Ne postoji univerzalni i najbolji program na svetu!

Svaki program koji daje rezultate je dobar koliko god nekome nelogično zvučao!

Ako je jedan čovek uspeo da sa njim napravi rezultat ne možemo reći da taj program ne valja ali to ne znači i da će većini odgovarati.

Pa kako onda da znate šta je dobro za vas?

Tako što ćete probati nekoliko “osnovnih” i najčešćih programa koji se koriste i koje sam između ostalog i ja ovde postavljao.

Svako mora proći kroz taj proces učenja svoga tela da bi na kraju shvatio šta je najbolje za njega.

Zato, najviše pažnje obratite da ishrana bude kako treba, budite dosledni i držite kontinuitet u njoj pa ćete tek onda realno videti da li vam neki trening odgovara ili ne.

Tip treninga i uticaj na fizicki izgled

UVOD

U današnje vrijeme tjelesno vježbanje je postalo izuzetno važno i sve veći broj ljudi je zbog brige o zdravlju, reguliranja tjelesne mase i razvoja funkcionalnih i motoričkih sposobnosti primoran vježbati. Naravno ciljevi su različiti, pa iako se možemo složiti da je zdravlje najvažnije, najveći broj ljudi se odlučuje za tjelesno vježbanje zbog svojeg fizičkog izgleda.

Pitanje koje se postavlja prije nego li se krene s treningom zasigurno je: koji trening odabrati? Da li je bolje trčanje, plivanje, bodybuilding treninzi, funkcionalni treninzi, aerobik ili nešto sasvim drugo?

U daljnjem tekstu ću vam pokušati objasniti na koje tipove treninga se trebate orijentirati, kako bi ostvarili cilj i ideal tijela kakvo želite.

 

OSNOVNI TIPOVI TRENINGA

Kao što sam već spomenuo u uvodu, glavna vodilja u daljnjem tekstu će nam biti objasniti određene tipove treninga i njihove karakteristike, te savjetovati na što treba obratiti pozornost kod izvođenja određenog treninga. Osnovni cilj ovog teksta je prezentirati rekreativcima različite tipove treninga, te ukazati na to da je kombinacija svih tipova najbolja opcija za rekreativno vježbanje.

 

TRENING SNAGE

Trening snage stavio sam na prvo mjesto jer je u današnje vrijeme najzastupljeniji kao trening u teretani. Ono što svi dobro poznajemo je tjedni raspored treninga u teretani prema mišićnim skupinama (Ponedjeljak: prsa i biceps, itd…). Sigurno poznajete puno ljudi koji godinama vježbaju u teretani, ali vrlo malo ili uopće ne napreduju. Problem je u rutini i nedovoljno kvalitetnom treningu. Naravno, sami raspored treninga po skupinama nam ništa ne znači, a ono što je važno je odrediti tip treninga koji radimo, kada treniramo određenu mišićnu skupinu. Da pojednostavim stvar, važno je točno odrediti intenzitet (težinu), ekstenzitet (broj ponavljanja i serija), te dužinu pauze. Na taj način definirati ćemo volumen svojeg treninga i pravilno i sigurno doći do cilja koji smo si zadali.

U daljnjem tekstu ću definirati 3 različita tipa treninga za razvoj snage.

 

  1. TRENING MAKSIMALNE SNAGE

Maksimalnu snagu karakterizira visoki intenzitet (80-100%), mali broj ponavljanja (4-1), 3-4 serije i dugačka pauza između serija (2-3 minute).

 

  1. TRENING BRZINSKE SNAGE

Ovaj tip treninga karakterizira intenzitet 60-80%, umjeren broj ponavljanja (4-8), 5-6 serija i dugačka pauza između serija (3-5 minuta).

 

  1. TRENING REPETITIVNE SNAGE

Ovaj trening je najzastupljeniji u trening u teretani jer 8-12 ponavljanja u jednoj seriji sa pravilnim opterećenjem najviše utječe na mišićnu hipertrofiju. Trening repetitivne snage karakterizira intenzitet 40-60%, 8-12 ponavljanja i 8-10 serija, sa kratkom pauzom od 30-60 sekundi.

Kako bi svaki od treninga odradili kvalitetno i izvukli maksimum iz njega, važno je uzeti u obzir sve zadane parametre i držati se pravila. Najčešća greška u rekreativnom treningu su predugačke pauze između serija, podcjenjivanje ili precjenjivanje težine koju moramo podići određeni broj ponavljanja i određenom broju serija.

Ako želite izgraditi kvalitetno i efikasno svoje tijelo, pravilno određivanje tipa treninga puno je važnije od same raspodjele treninga po mišićnim skupinama.

traka-kardio

TRENING ZA RAZVOJ FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

Strukturu treninga funkcionalnih sposobnosti čine podražaji aerobnog i anaerobnog karaktera i bez obzira što su oba sustava zastupljena i u treningu snage, u ovom dijelu teksta posvetit ćemo se više popularnim „kardio“ treninzima. Naravno, kao što smo definirali različite treninge snage, tako ćemo definirati i različite tipove treninga za razvoj funkcionalnih sposobnosti.

Pojednostavljeno, nije jednak utjecaj na organizam ako odradimo trening laganog jogginga od 30 minuta i ako odradimo 30 minuta intervalnog trčanja sa kombinacijom anaerobnog i aerobnog energetskog kapaciteta.

U ovom dijelu objasniti ću koje tipove treninga možete odraditi na kardio spravama ili u prirodi (trčanje, veslanje, plivanje, vožnja biciklom)

 

  1. AEROBNI TRENING

Trening u kojemu prevladavaju oksidacijski energetski procesi koji omogućavaju stalno nadoknađivanje potrošenih energetskih rezervi transportom kisika. Glavna karakteristika ovog treninga je nizak intenzitet (50-60%, odnosno 120 – 160 otkucaja u minuti) i dugačak ekstenzitet (60 minuta i više). Osnovni cilj ovog treninga je povećanje sposobnosti za prijenos kisika i bržeg oporavka, te veća sposobnost mišića za korištenja kisika u dužem periodu treninga.

 

  1. ANAEROBNO – AEROBNI TRENING

Trening u kojemu su uključena oba energetska kapaciteta, srednjeg je intenziteta (160 – 180 otkucaja), a karakterističan je za intenzivnije dionice u trajanju od 2-5 minuta, s aktivnom pauzom i ponavljanjem u 3-5 serija sa pauzom 3-5minuta. U ovom slučaju pauza je aktivna (hodanje ili lagano trčanje). Ovaj tip treninga moguće je odraditi intervalnom metodom.

 

  1. ANAEROBNI TRENING

Glavna karakteristika ovog treninga je maksimalan i submaksimalan (180-200 otkucaja) intenzitet u trajanju od 5-30 sekundi, velik broj ponavljanja dionica (10 – 15), sa aktivnom pauzom između serija 2-4 minute.   Ovaj tip treninga moguće je odraditi intervalnom metodom.

Svi navedeni tipovi treninga mogu se koristiti na bilo kojoj kardio spravi, a svaki od njih će drugačije utjecati na vaš organizam i naravno s vremenom na vaš fizički izgled. Nemojte više gubiti vrijeme s dosadnim dugačkim šetanjem na traci ili gledanjem TV-a na orbitreku, nego efikasno odradite trening na kardio spravi.

uz-tekst-maraton

PRIMJER VRHUNSKIH SPORTAŠA KAO KARIKATURA

Vrhunski sportaši su odličan primjer kako pojedini tip treninga utječe na fizički izgled. Iako postoje iznimke, svi se moramo složiti da ćemo prema fizičkom izgledu lako prepoznati vrhunskog sprintera na 100m, maratonca, plivača, hrvača, gimnastičara itd. Isto tako vrlo lako ćemo prepoznati vrhunskog powerliftera, bodybuildera ili crossfitera. Naravno, svaki taj vrhunski sportaš dnevno trenira i do 8 sati i cijeli život mu je posvećen karijeri, pa samim time ih u ovome tekstu nazivam vizualnim karikaturama svojeg sporta. Nitko od vas neće sa rekreativnim vježbanjem izgledati identično kao oni, ali će vaš razvoj ići ka tome, samo u manjoj mjeri. Ono što želim reći je da tip treninga kojeg radite uvelike utječe na vaš fizički izgled.

 

ZAKLJUČAK

Različiti tipovi treninga različito utječu na vaš fizički izgled. Ako ne želite izgledati kao maratonac ili bodybuilder, onda nemojte ni trenirati samo na taj način. U rekreativnom vježbanju definitivno će vam kombinacija svih tipova treninga najbolje utjecati na psiho – motorički razvoj, zdravlje i fizički izgled. Važno je samo svaki trening odraditi na način da uvažimo njegova pravila i parametre koje moramo poštivati. Na taj način doći ćete do atletskog tijela.

Naravno, još jednu veliku znanstvenu granu je potrebno uključiti u proces, kako bi stvari bile sigurne. Prehrana je vrlo bitan čimbenik bilo da govorimo o vrhunskom ili rekreativnom vježbanju i bilo da govorimo o razvoju sposobnosti ili fizičkom izgledu.

Razmislite o svojem dosadašnjem treningu i promijenite ga na bolje. Trening po mišićnim skupinama je dobra podjela, ali ako uključite i izmjenu tipova treninga doći ćete do fantastičnih rezultata. Također, kardio je super, ali ako odradite određene tipove treninga izvući ćete maksimum iz sebe.

Uticaj treninga na razlicite sisteme

Kroz istoriju i različite civilizacije nalazimo svedočenja o povoljnim efektima fizičke aktivnosti.

Redovna fizička aktivnost smanjuje incidencu određenih oboljenja i poboljšava fiziološke procese u organizmu.

Cilj treninga je da se izazove adaptacija.

Adaptacija je proces tokom kojeg organizam razvija fiziološke odgovore na vežbanje, čime se prilagođava na izmenjena trenažna opterećenja.

Da bi se proizveli adaptacioni mehanizmi, stepen trenažnog opterećenja treba da bude iznad uobičajenog što uključuje uvođenje nadopterećenja u treningu.

Intenzitet fizičkog napora individualno se dozira na osnovu prethodno određenog nivoa fizičke sposobnosti.

Model adaptacije se primenjuje na nivou čitavog organizma. Ali, mišići su ti koji “vode” priču. Oni putem medijatora (tzvcitokini) “šalju” signale svim sistemima u organizmu da im se obezbede adekvatne materije za fizičku aktivnost. Do tada “troše” svoje reserve koje su stekli putem fizičke aktivnosti jer je za njih ona “okidač” za adaptaciju.

Koštano – mišićni sistem

Fizička aktivnost povećava izgradnju koštane mase, kosti postaju bogatije kalcijumom, jače i elastičnije. Iste promene se dešavaju i na nivou zglobova. Pik koštane gustine opada posle 25.godine, tako da fizičkom aktivnošću zapravo usporavamo “propadanje” koštane mase koje se sa godinama neizbežno dešava.

Pod uticajem mišićnih kontrakcija kapilari se pune i količina krvi koja prolazi kroz njih raste što doprinosi boljem napajanju i ishrani mišića. Povećava se obim mišićnih vlakana, samim tim i mišića, raste mišićna snaga i postiže se ekonomičniji rad.

Kardiovaskularni sistem

Jedna od najvažnijih promena kroz koje prolazi KVS u toku fizičke aktivnosti je povećanje minutnog volumena srca!

Redovan trening posebno tipa izdržljivosti povećava udarni volumen srca, što je rezultat veće količine krvi koja se doprema u srce i veće sposobnosti kontrakcije srčanog mišića. Jer suština je da se uz pomoć “srčane pumpe” krv dopremi do mišića. Kod vrhunskih sportista udarni volimen može ići i do 220 ml/min! (fiziološki je od 50-90 ml/min).

Bradikardija – smanjenje srčane frekvence u miru i pri submaksimalnim opterećenjima javlja se usled povećanja aktivnosti parasimpatikusa. Za njega se kaže da “štedi srce”.

Sistolni pritisak u toku fizičke aktivnosti raste dok dijastolni ostaje nepromenjen ili neosetno raste. U toku oporavka dolazi do pada dijastolnog pritiska zbog vazodilatacije – širenja krvnih sudova na periferiji.

Normalnom adaptacionom promenom podrazumeva se i sportsko srce – zdravo uvećano srce trenirane osobe sa prethodno navedenim fiziološkim i biohemijskim karakteristikama.

Trening predstavlja snažan stimulator lučenja eritropoetskih faktora (eritropoetin, kortizol, adrenalin, hormon rasta, tiroksin) koji povećavaju stvaranje crvenih krvnih ćelija. Volumen krvi i koncentracija hemoglobina se povećavaju, što sve dovodi do povećanja količine kiseonika koja se transportuje aktivnim mišićima.

Lipidni status

Prvenstveno aerobna fizička aktivnost, dovodi do povećanja koncentracije HDL-a i snižavanja triglicerida kao i ukupnog i LDL holesterola.

Trajanje fizičke aktivnosti a ne intenzitet, predstavlja ključni parametar u modifikovanju metabolizma lipida.

Respiratorni sistem

Najmanje adaptivne promene su na nivou respiratornog sistema jer je on stalno u kontaktu sa spoljašnjom sredinom. Razmena gasova se konstantno vrši. Efikasnost respiratornog sistema bazira se pre svega na povećanju izdržljivosti respiratornih mišića zbog povećanja nivoa enzima u njima kao i veće tolerancije na nagomilanu mlečnu kiselinu. Povećana je potrošnja kiseonika i stvaranje ugljen-dioksida (CO2) koji putem krvi dospeva do disajnog centra i izaziva ubrzanje i pojačanje disajnih pokreta što posledično povećava vitalni kapacitet naročito kod vrhunskih sportista.

Digestivni sistem

Dolazi do bolje prokrvljenosti žlezda koje produkuju enzime za varenje čineći ovaj proces efikasnijim. Kontrakcije trbušnih mišića deluju pozitivno na rad želuca i povoljno utiču na crevnu peristaltiku.

Endokrini sistem

Dolazi do hipertrofije kore nadbubrežne žlezde a ujedno i povećanja vrednosti kateholamina, beta-endorfina, kortikotropina i tiroksina pri submaksimalnom opterećenju.

Nervni sistem

Trening dovodi do značajnih psiholoških promena u smislu povećanja emocionalne stabilnosti, smanjenja agresije i depresije, povećanja motivisanosti.

Imuni sistem

Redovna i umerena fizička aktivnost stimuliše funkcije imunog sistema jer samo tada su u ravnoteži tzv.proinflamatorni i antiinflamatorni citokini (medijatori). Plastično rečeno, što “pokvare” proinflamatorni, “poprave “antiinflamatorni”.

Ovi pozitivni efekti adaptacije organizma na fizičku aktivnost dovode do unapređenja zdravstvene i takmičarske forme, povećanja otpornosti na povrede kao i motivacije za vežbanje i trening.

Treba imati na umu da su samo vežbanja srednjeg intenziteta delotvorna u podizanju funkcionalne sposobnosti organizma.

Kao što Hipokratova izreka glasi:

Kada bismo mogli svakoj osobi da damo adekvatnu količinu hrane i vežbanja, ne premalo i ne previše, našli bismo najsigurniji put do zdravlja“, što ide u prilog činjenici da fizička aktivnost nesumnjivo predstavlja najbezbedniji put do dobrog zdravlja tela i duha.

Los uticaj preteranog vezbanja

Kako preterano vežbanje utiče na organizam

 

U poslednje vreme, mnogi stručnjaci su počeli sve češće da tvrde kako previše vežbanja može biti štetno po naš organizam, skoro kao celodnevno sedenje. Ako aktivno vežbate, zapitajte se koliko bi to trebalo da radite tako što ćete obratiti pažnju na signale koje vam telo šalje, jer ako ih na duže staze budete ignorisali, možete ozbiljno narušiti zdravlje.

Kada vežbate, vaše telo luči hormon endorfin, koji podiže raspoloženje, ali dugoročnije gledano, može izazvati zavisnost od fizičke aktivnosti. Zato obratite pažnju na promene raspoloženja, kao i na učestalost treninga. Nakon napornog vežbanja, dajte telu dovoljno vremena da se oporavi. Najčešći simptomi nakon preforsiranja treningom su zamor, nesanica, gubitak apetita, a sve to je praćeno preosetljivošću mišića. Ukoliko u tom stanju nastavite da ih opterećujete, to može izazvati ozbiljna oštećenja tkiva.

Još jedna posledica preforsiranja u teretani ili na treningu može bii gubitak mišićne mase. Iako je cilj svakog terninga stvaranje i oblikovnje mišića, njihova preopterećenost može dovesti do kontraefekta. Takođe, previše forsiranja može negativno uticati i na kosti, koje mogu postati sklonije prelomima i iščašenjima, zbog tanjenja hrskavice i ligamenata.

Ukoliko tokom vežbanja ignorišete bol, možete pretrpeti rajna oštćenja kostiju i mišića, a da toga niste ni svesni. Može doći i do pomeranja menstrualnog ciklusa kod žena, kao i do narušavanja hormonalnog balansa, koji usporava metabolizam i tako sprečava gubljenje masnih naslaga, što je glavni cilj vežbanja. Najveća šteta svakako može biti trajno narušavanje imunog sistema.

Svakodnevna fizička aktivnost je svakako preporučljiva, ako je umerenog intenziteta. Napornije treninge bi, u zavisnosti od forme u kojoj ste, trebalo održavati tri do četiri puta nedeljno, obavezno praveći pauzu od jednog dana, tokom koje se mišići odmaraju i oporavljaju.

Uticaj na mentalno zdravlje

sreća i trčanje

Uticaj fizičke aktivnosti na mentalno zdravlje

Često govorimo o umu i telu kao da su potpuno odvojeni, ali naravno oni to nisu. Jednostavno, stanje našeg uma utiče na naše telo, i obrnuto. Da bi naš um i telo funkcionisali ispravno i bili u skladu naše telo mora redovno vežbati, a samim tim ako ste aktivni osećaćete se odlično i bićete puni energije. Većina ljudi počinje da vežba zbog fizičke kondicije, lepog izgleda, unapređenja fizičkog zdravlja i to je, naravno, odlično. Ali, mnogi nisu svesni neverovatne mentalne koristi koja se dobija kroz redovno vežbanje.

Kako fizička aktivnost utiče na mentalno zdravlje?

Bezbroj istraživanja pokazuju da vežanje ima neverovatne prednosti, ne samo za fizičko zdravlje, već i za sve druge oblasti zdravlja, uključujući mentalno, emotivno, intelektualno, pa čak i socijalno blagostanje.

  • redovno aerobno vežbanje povećava nivo dopamina i seratonina u mozgu koji su povezani sa poboljšanjem zadovoljstva
  • aerobne vežbe povećavanju lučenje endorfina, hormon koji je zadužen za poboljšanje raspoloženja i energije
  • vežbanje poboljšava sposobnost uma da izdrži svakodnevne stresove i nevolje
  • istraživanja pokazuju da vežbanje može da ublaži simptome predmenstrualnog sindroma i depresije kod žena
  • vežbanje povećava bolji kvalitet sna (koji štiti mozak i povećava energiju)
  • dokazano je da trening snage smanjuje napetost u telu i umu
  • istraživanja dokazuju da vežbanje smanjuje, a može i sprečiti anksioznost i napade panike
  • vežbanje povećava mentalnu jasnoću i efikasnost
  • poboljšava kognitivno funkcionisanje u srednjem i starijem dobu
  • vežbanje utiče na bolje rasuđivanje, razmišljanje, učenje, kreativnost
  • vežbanje u velikoj meri povećava samopouzdanje i entuzijazam za životom
  • istraživanja dokazuju da vežbanje dovodi do kvalitetnijeg seksualnog života
  • vežbanje povećava društvenu aktivnost i smanjuje osećaj usamljenosti i izolacije
  • sve u svemu, vežbanje je jedan od najboljih i najzdravijih načina da se poboljšaju sreća i zadovoljstvo

Da li da vežbam ako mi se ne vežba?

Sve ide po planu, redovno vežbate, ali dođu dani kada Vam se jednostavno ne vežba, osećate se umorno, previše ste zauzeti ili zabrinuti zbog nečega. Ako nastavite sa svojom rutinom i u tim trenucima krenete da vežbate sigurno ćete se osećati bolje. Zašto?

Ako ste umorni vežbanje ima tendenciju da Vas napuni novom energijom. Ako ste zabrinuti, vežbanje može da Vam razbistri misli i da bolje promislite o tome. Čak i ako ne možete da vežbate, 15-30 minuta šetnje može da Vam pomogne da očistite um i opustite se. Možda će Vam biti od pomoći ako slušate muziku u isto vreme.

Jeste krenuli? Nadam se!

Vežbanje je najbolja stvar koju možemo da uradimo za emocionalnu, mentalnu i fizičku dobrobit, a samim tim i jedan od ključnih elemenata ličnog rasta i razvoja. Vaše telo i um će Vam biti zahvalni na tome.

Aerobni trening

Šta je aerobni trening?

Trening pri kojem se koriste velike mišićne grupe za izvođenje ritmičkih pokreta kojima se do određenog nivoa podiže frekvencija srca i disanja u određenom vremenskom periodu. To je trening pri kojem je srčani puls 55% do 90% od maksimalnog, a organizam postiže stabilno stanje između unosa i potrebe za kiseonikom. Pri iskorišćtavanju sastojaka hrane, u ciklusu proizvodnje energije za mišićni rad koristi se kiseonik. Tada kažemo da energija potiče iz aerobnih izvora. Primer aerobnog treninga su: jogging, veslanje, step, vožnja bicikla, sat aerobika, plivanje, planinarenje, itd.

Na šta utiče aerobni trening?

Srce:

  • Povećava se veličina srčanog mišića;
  • Veća snaga srčane kontrakcije;
  • Više krvi po jednoj kontrakciji;
  • Manji puls u mirovanju;
  • Niži puls pri submaksimalnom opterećenju;
  • Veće dimenzije krvnih sudova;
  • Više krvi koja opskrbljuje srce;
  • Smanjuje se rizik od srčanog udara;
  • Viši postotak preživljavanja kod srčanog udara;

Krvni sudovi i sastav krvi:

  • Smanjuje se sistolički i dijastolički krvni pritisak u mirovanju;
  • Smanjuje se LDL holesterol i trigliceridi;
  • Povećava se HDL holesterol (dobar holesterol);
  • Smanjuje se rizik od sklerozacije sudova;
  • Povećava se volumen krvi;
  • Veći transportni kapacitet kiseonika (hemoglobin);

Pluća:

  • Veći funkcionalni kapacitet tokom vežbanja;
  • Veći dotok krvi u pluća;
  • Povećava se difuzija respiratornih plinova;
  • Smanjuje se nefunkcionalni kapacitet pluća;
  • Veći vitalni kapacitet (kapacitet disanja);

Mišići:

  • Povećava se mišićni tonus (napetost);
  • Bolja prokrvljenost (kapilarizacija);
  • Bolje enzimske funkcije u mišićnim stanicama;
  • Povećava se otpornost na mišićni zamor;
  • Bolji opšti izgled;

Psihološke promjene:

  • Bolja predstava o samom sebi;
  • Veće lično zadovoljstvo;
  • Smanjuje se napetost uzrokovana psihološkim stresom;
  • Povećava se sposobnost relaksacije;